Diretor Servisu Protesaun Sivíl Munisipál no Jestaun Dezastre Naturál

Jacinto Freitas

Contacto:

77770782

DIPLOMA-MINISTERIAL-No-85-2023

Seksaun XVII

Servisu Protesaun Sivíl Munisipál no Jestaun Dezastre Naturál

Artigu 50.º

Misaun

Servisu Protesaun Sivíl Munisipál no Jestaun Dezastre Naturál sira maka servisu Autoridade Munisipál nian ne’ebé, tuir orientasaun husi Prezidente Autoridade Munisipál, iha misaun atu asegura aplikasaun lejislasaun no ezekusaun polítika públika no programa governu nian iha área sira protesaun sivíl, prevensaun no kontrolu ba inséndiu florestál sira, prevensaun ba dezastre naturál sira, no protesaun sosiál ba vítima sira husi dezastre naturál sira ne’ebé kauza tanba kauza naturál ka umanu.

Artigu 51

Tarefa 

Servisu Protesaun Sivíl Munisipál no Jestaun Dezastre Naturál nian maka responsavel ba:

a) Halibur no estuda informasaun ne’ebé presiza, iha koordenasaun ho Autoridade Protesaun Sivíl, ba dezenvolvimentu no formulasaun ba proposta planu emerjénsia no protesaun sivíl munisipál no ninia koresaun ka atualizasaun sira;

b) Formula no submete ba Prezidente Autoridade Munisipál pal proposta Planu Emerjénsia Munisipál no Protesaun Sivíl, Planu Evakuasaun ba Edifísiu Públiku no Fasilidade Koletiva iha Situasaun Emerjénsia, no sira-nia koresaun ka atualizasaun respetiva;

c) Promove asaun sira ne’ebé presiza atu implementa planu munisipál emerjénsia no protesaun sivíl;

d) Estuda no dezenvolve, iha koordenasaun ho Autoridade Protesaun Sivíl, no submete ba aprovasaun hosi Prezidente Autoridade Munisipál, proposta planu sira ba evakuasaun edifísiu públiku no instalasaun koletiva sira iha situasaun emerjénsia, no mós sira ida-idak nia korresaun no atualizasaun;

e) Promove asaun nesesária sira hodi garante kumprimentu no operasionalidade planu evakuasaun nian ba edifísiu públiku no instalasaun koletiva sira iha situasaun emerjénsia, no mós sira ida-idak nia koresaun no atualizasaun;

f) Iha koordenasaun ho Obras Públikas Munisipál no Servisu Saúde no Autoridade Protesaun Sivíl, estuda, dezenvolve, no submete ba aprovasaun husi Prezidente husi Autoridade Munisipál proposta Planu Prevensaun no Kontrolu Inséndiu Floresta Munisipál;

g) Ho koordenasaun ho Departamentu Obras Públikas Munisipál, Transporte, no Agrikultura, promove asaun nesesária sira hodi implementa planu munisipál ba prevensaun no kombate inséndiu florestal;

h) Propoin ba Prezidente Autoridade Munisipál abertura prosedimentu sira aprovizionamentu nian ba ezekusaun obra sira no fornesimentu sasán sira ne’ebé nesesáriu ba konstrusaun, manutensaun, reparasaun, no operasaun estasaun bombeiru sira, sentru protesaun sivíl munisípiu sira, no sira ida-idak nia kontinjente rekursu umanu, no mós infraestrutura no ekipamentu ba prevensaun no kombate inséndiu floresta sira;

i) Kolabora ho Servisu Aprovizionamentu Munisipál no Autoridade Protesaun Sivil hodi prepara espesifikasaun téknika sira ne’ebé tenke inklui iha dokumentu prosedimentu aprovizionamentu ho hanoin ida atu adjudika kontratu pbliku ba ezekusaun husi obra sira ka ba fornesimentu sasán sira ba konstrusaun, manutensaun, reparasaun, no operasaun husi estasaun bombeiru sira, munisípiu sentru protesaun sivíl sira, no sira nian rekursu umanu sira no infraestrutura no ekipamentu prevensaun no kombate inséndiu florestal;

j) Programa, planeia, no ezekuta, iha koordenasaun ho Autoridade Protesaun Sivil, asaun limpeza no prevensaun inséndiu florestal iha ai-laran Estadu nian;

k) Hala’o inspesaun no identifika risku inséndiu florestal iha ai-laran ne’ebé komunidade ka privadu mak na’in;

l) Determina no identifika komunidade ka indivíduu sira, depende ba se sira maka floresta komunitária ka floresta privada, medida sira ne’ebé nesesáriu atu halakon ka mitiga akontesimentu inséndiu florestal sira;

m) Halo inspesaun ba fatin sira ne’ebé estabelesimentu komersiál, industriál, ka servisu hala’o operasaun ka propoin atu hala’o operasaun no prepara no notifika Servisu Jestaun Merkadu no Turizmu Munisipál kona-ba sira-nia risku protesaun sivíl;

n) Fó apoiu ba Autoridade Protesaun Sivíl, bombeiru, polísia, forsa militár, no profisionál saúde sira hodi hala’o asaun emerjénsia no protesaun sivíl;

o) Halibur no estuda, iha koordenasaun ho Autoridade Protesaun Sivíl, informasaun ne’ebé presiza atu identifika área territoriál sira ne’ebé iha risku aas ba dezastre naturál sira;

p) Estuda, dezenvolve, no ezekuta, iha koordenasaun ho Autoridade Protesaun Sivíl, asaun informasaun no sensibilizasaun públika nian kona-ba risku sira dezastre naturál nian no métodu no estratéjia sira hodi hamenus risku no konsekuénsia sira dezastre naturál nian;

q) Estuda no dezenvolve, iha koordenasaun ho Autoridade Protesaun Sivíl, no submete ba aprovasaun husi Prezidente Autoridade Munisipál, manuál jestaun dezastre naturál, no mós atualizasaun no koresaun ruma ne’ebé konsidera nesesáriu;

r) Simu, halo inventáriu, rai, no prezerva iha kondisaun di’ak atu konsumu ka uza ai-han, materiál, no ekipamentu ne’ebé presiza atu hatán ba situasaun emerjénsia ne’ebé mosu hosi dezastre naturál sira;

s) Prepara no submete ba Prezidente Autoridade Munisipál relatóriu periódiku sira kona-ba nesesidade no falta sira ne’ebé identifika ona iha termu sira ai-han, materiál sira, no ekipamentu sira hodi tulun populasaun sira ne’ebé afetadu hosi dezastre naturál sira;

t) Garante distribuisaun, iha koordenasaun ho Autoridade Protesaun Sivíl, ba populasaun sira ne’ebé afetadu husi dezastre naturál ai-han, hela-fatin, materiál, no ekipamentu ne’ebé nesesáriu ba sira-nia sobrevivénsia ka atu salvaguarda sira-nia bem-estar fíziku no mentál.

u) Hala’o knaar sira seluk iha domíniu protesaun sivíl, prevensaun no kontrolu inséndiu florestál, no dezastre naturál sira ne’ebé kauza hosi kauza naturál ka umanu, ne’ebé nesesáriu ba dezempeñu responsabilidade sira Autoridade Munisipál nian, ne’ebé superiór sira fó ba nia no ne’ebé la’ós responsabilidade hosi órgaun ka servisu seluk hosi Autoridade Munisipál.

Artigu 52.º

Departamentu 

1. Servisu Protesaun Sivíl Munisipál kompostu husi:

a) Departamentu ida kona-ba Planeamentu no Jestaun Ekipamentu Protesaun Sivíl, responsável ba hala’o aktu sira no prosesa prosesu administrativu sira ne’ebé nesesáriu ba dezempeñu knaar sira nian prevee iha item sira a), b), d), e), f), h), i), u), o), no q) husi artigu anteriór;

b) Departamentu Prevensaun no Informasaun ida, responsável ba hala’o aktu sira no prosesa prosesu administrativu sira ne’ebé nesesáriu ba hala’o knaar sira ne’ebé prevee iha pontu sira c), g), j), k), l), m), n), u), no p) hosi artigu anteriór.

c) Departamentu ida kona-ba Sokorru no Operasaun Emerjénsia nian, responsável atu hala’o aktu no prosedimentu administrativu sira ne’ebé presiza atu hala’o knaar sira ne’ebé prevee iha artigu anteriór nia pontu r), s), t), no u).

2. Departamentu sira-ne’ebé prevee iha númeru anteriór xefia hosi Xefe Departamentu sira, ne’ebé hetan nomeasaun tuir destakamentu, tuir Dekretu-Lei No. 3/2016 loron 16 fulan-Marsu.

 

Tabela 25 : Forsa Traballu Servisus Municipal Protesaun Sivíl No Jestaun Dezastre Naturál

Servisus Municipal Protesaun Sivíl No Jestaun Dezastre Naturál Dir Xefe Dep Xefe Sek FP AAP KZ T. Sertu KZ Total
1 3 5 10

Dir. – Diretur

Xefe Dep. – Xefi Departamentu

Xefe Sek. – Xefe Seksaun 

F.P. – Funsionariu Publiku

A.A.P. – Ajente Administrasaun Públika

K.T.S. – Kazuais Termo Sertu

K. – Kazuais


© 2025 Ministério da Administração Estatal