SMASA HAMUTUK HO EKIPA HAMOS ESGOTU NO LIMPEZA MOTA LARAN, KONTINUA INTENSIFIKA ATIVIDADE LIMPEZA LOR-LORON IHA SIDADE DILI

29 April 2026

SMASA HAMUTUK HO EKIPA HAMOS ESGOTU NO LIMPEZA MOTA LARAN, KONTINUA INTENSIFIKA ATIVIDADE LIMPEZA LOR-LORON IHA SIDADE DILI

𝐃í𝐥𝐢, 𝟐𝟗 𝐀𝐛𝐫𝐢𝐥 𝟐𝟎𝟐𝟔

Servisu Munisipal Água, Saneamentu no Ambiental (SMASA), hamutuk ho ekipa hamos esgotu no limpeza mota laran, kontinua intensifika atividade limpeza lor-loron iha sidade Dili. Aksaun ida ne’e inklui hasai lixu sira ne’ebé intupidu hela iha valeta no foer sira neʼebé naklekar iha mota laran, ne’ebé durante ne’e sai hanesan fator prinsipal ba blokiu be’e.

Servisu diáriu ne’e hala’o ho objetivu atu prevene no reduz risku inundasaun, liu-liu iha tempu udan ne’ebé dala barak hamosu problema boot ba komunidade. Ho limpeza neʼebé regular no organizadu, SMASA no ekipa hamoos esgotu buka nafatim atu asegura katak fluxo be’e lao ho diak no la iha impedimentu iha kanal no valeta sira.

Aleinde ne’e, ekipa SMASA fó atensaun espesial ba bairu-bairu sira ne’ebé fasil hetan inundasaun. Esforsu ida ne’e importante tebes atu mantein sidade Dili nafatin mos, limpa no saudável ba sidadaun hotu.

Autoridade Munisípiu Díli liu husi Servisu Munisipal Água, saneamentu no Ambiental (SMASA), no ekipa hamos esgotu no mota laran nafatin husu konsiensia komunidade hotu iha Dili laran atu soe lixu tuir fatin neʼebé prepara ona iha bairu ida-idak.

Fontes : (𝐌é𝐝𝐢𝐚 𝐆𝐚𝐛. 𝐏𝐀𝐌)

EKIPA SELESAUN DOKUMENTUS REMATA AVALIASAUN: 40 KANDIDATU PASÁ HUSI TOTAL 181 APLIKANTE

𝐃𝐢𝐥𝐢, 𝟐𝟔 𝐀𝐛𝐫𝐢𝐥 𝟐𝟎𝟐𝟔

Ekipa selesaun dokumentus ba konkursu admisaun Akademia Militar Konjunta – Kursu Vestibulár Tinan Letivu 2026 ohin loron halo ona prosesu avaliasaun ba kandidatura sira ne’ebé tama ona iha períodu aplikasaun.

Husi total aplikante hamutuk 181 pessoas nee rezultadu husi verifikasaun no seleksaun dokumentus hatudu katak 40 kandidatu mak pasa iha etapa ida ne’e, tuir kriteriu ofisiál ne’ebé Ministériu Defeza estabelese ona.

Ekipa selesaun ne’e kompostu husi Sefe Gabinete, Sr. Júlio da Silva, SECAM II Filomeno Maria da Silva Smith, Sefe Protokolu, no membru sira seluk. Iha prosesu tomak, iha prosesu selesaun ne’e, garante katak avaliasaun hala’o ho transparénsia no objetividade.

Reprezentante PAM liuhosi SECAM II hateten katak prosesu selesaun ne’ebé realiza ona tuir rigorozamente kriteriu sira ne’ebé Ministériu Defeza fó mai, hodi asegura igualdade oportunidade ba kandidatu hotu.

Enkuantu Prosesu selesaun ida ne’e hala’o ho transparénsia no responsabilidade, no tuir duni kriteriu sira ne’ebé determina husi Ministériu Defeza, hodi garante rezultadu ne’ebé justu, kredível.

Fontes : (𝐌𝐞𝐝𝐢𝐚 𝐆𝐚𝐛. 𝐏𝐀𝐌)

EKIPA LIMPEZA ESGOTU NO MOTA LARAN, HAMUTUK HO DIRESAUN SMASA, KONTINUA HALA’O ATIVIDADE LIMPEZA

𝐃𝐢𝐥𝐢, 𝟐𝟒 𝐀𝐛𝐫𝐢𝐥 𝟐𝟎𝟐𝟔

Ekipa limpeza esgotu no mota laran, hamutuk ho Diresaun Servisu Munisipal Água no Saneamentu Ambiental (SMASA), kontinua hala’o atividade limpeza jeral lor-loron hodi garante sidade Dili sai limpu no saudavel.

Atividade ne’e foka liu-liu ba hamoos baleta laran, mota, no fatin públiku sira iha área bairu bairu sira, ne’ebé durante ne’e sai preokupasaun tanba akumulasaun lisu no sedimentu. Iha loron ohin, ekipa refere kontinua servisu limpeza iha baleta sira iha bairu balun hanesan golgota to Kampung Baru, Bidau Akadiru Hun no Rai Kotu.

Esforsu ne’e importante atu prevene inundasaun, hadia fluxu bee, no mós proteje saúde públiku husi risku moras ne’ebé bele mosu husi ambiente la limpu.

Fontes : (𝐌𝐞𝐝𝐢𝐚 𝐆𝐚𝐛. 𝐏𝐀𝐌)

EKIPA ESGOTU KONTINUA HALO LIMPEZA IHA VALETA SIRA HODI HASAI LIXU

𝐃𝐢𝐥𝐢, 𝟐𝟑 𝐀𝐛𝐫𝐢𝐥 𝟐𝟎𝟐𝟔

Ekipa esgotu kontinua halo servisu iha área valeta sira hodi hasai lixu no sedimentasaun ne’ebé akumula ona durante tempu naruk.

Atividade ida ne’e importante hodi asegura fluxo bee lao diak no prevene inundasaun, liu-liu bainhira tempu udan.

Programa limpeza ne’e sai hanesan aktividade diariu atu hadia no hamos sidade, no AMD iha esperansa katak liu husi aktividade ne’ebe iha valeta sei sai diak liu no ambiente sai limpu no saudavel ba ema hotu.

Fontes : (𝐌𝐞𝐝𝐢𝐚 𝐆𝐚𝐛.𝐏𝐀𝐌)

𝐊𝐎𝐍𝐒𝐓𝐑𝐔𝐒𝐀𝐔𝐍 𝐅𝐔𝐓𝐔𝐑𝐀 𝐄𝐃𝐈𝐅Í𝐒𝐈𝐔 𝐀𝐒𝐒𝐄𝐌𝐁𝐋𝐄𝐈𝐀 𝐌𝐔𝐍𝐈𝐒𝐈𝐏𝐀𝐋 𝐃Í𝐋𝐈

𝐃Í𝐋𝐈, 𝟐𝟐 𝐀𝐛𝐫𝐢𝐥 𝟐𝟎𝟐𝟔

Prezidenti Autoridade Munisípiu (PAM) Díli, Sr. Francisco dos Santos hala’o enkontru importante ida ho ekipa hosi Ministériu Administrasaun Estadu (MAE) no Konsultan Uma Vake atu diskute planu konstrusaun futura edifísiu Assembleia Munisipal Díli, ne’ebé tuir planu sei realiza iha tempu badak.

Enkontru ne’e foka liu ba dezenhu, lokalizasaun no nesesidade téknika sira ne’ebé presiza atu asegura katak edifísiu foun ne’e bele responde ba funsaun institusionál no servisu públiku ho di’ak liu.

Entertantu enkontru refere sai hanesan pasu dahuluk ne’ebe importante iha prosesu realizasaun projetu ne’e, no sei kontinua ho estudu detallu no preparasaun dokuméntu tékniku antes tama ba faze konstrusaun.

Fontes : (𝐌é𝐝𝐢𝐚 𝐆𝐚𝐛.𝐏𝐀𝐌)

𝐏𝐋𝐀𝐍𝐔 𝐀𝐒𝐀𝐔𝐍 𝐀𝐍𝐔𝐀𝐋 𝟐𝟎𝟐𝟕 𝐇𝐀𝐍𝐄𝐒𝐀𝐍 𝐏𝐀𝐒𝐔 𝐈𝐌𝐏𝐎𝐑𝐓𝐀𝐍𝐓𝐄 𝐁𝐀 𝐃𝐄𝐙𝐄𝐍𝐕𝐎𝐋𝐕𝐈𝐌𝐄𝐍𝐓𝐔 𝐀𝐌𝐃

𝐃í𝐥𝐢, 𝟐𝟐 𝐀𝐛𝐫𝐢𝐥 𝟐𝟎𝟐𝟔

Quarta-Feira ne’e Prezidente Autoridade Munisípiu Díli, Sr. Francisco dos Santos hamutuk ho Diretores Munisípais sira hala’o enkontru hodi halo Preparasaun ba Planu Asaun Anual (PAA) tinan 2027 ne’ebé sai ona nu’udar etapa estratéjiku no desizivu hodi asegura dezenvolvimentu sustentável ba AMD.

Prosesu ida-ne’e la’ós de’it formalidade administrativa, maibé sai hanesan instrumentu prinsipál hodi determina diresaun, prioridade investimentu, no efisiénsia implementasaun programa sira iha tinan oin mai.

Iha PAM nia intervensaun hateten, Autoridade Munisípiu Díli nia susesu depende ba diretores sira nia planu,tamba ne’e hau husu ba ita bo’ot sira atu ativu no hanoin uluk diresaun sira nia kompetensia atribuisaun no tenki hatene saida saida deit mak ita bo’ot sira planu atu hamosu, maibe planu sira ne’e labele ses husi Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Munisípal ne’ebe mak ita planu ona.

“Tamba nafatin husu nafatin ba Diretor no Diretora sira tenki ativu liu-liu ba PDIM, tamba planu Munisípal nian importante tebes hodi hare liu ba planu Fíjiku sira no ita tenki identifika kedas suku ida ne’ebé mak 2027 ita planu atu realiza, no husu ita bo’ot sira tenki konsisten iha ita bo’ot sira nia planu hodi labele prejudika ita nia planu implementasaun. Aleinde ne’e hau iha responsabilidade no sei servisu hamutuk nafatin ho ita bo’ot sira hodi realiza planu sira ne’ebé iha ho susesu atu nune’e labele fo dívidas ba ita nia projetu sira no tenki tuir duni ita nia kalendáriu maske ita tarde onaa.”

Ho elaborasaun Planu Asaun Anuál 2027 ne’e, AMD espera bele hametin nia papel hanesan organizasaun ida ne’ebé kontribui ba dezenvolvimentu sosial no ekonomiku, no mós hodi responde efetivamente ba desafiu sira iha Munisípiu Díli.

Fontes : (𝐌é𝐝𝐢𝐚 𝐆𝐚𝐛.𝐏𝐀𝐌)

𝐅𝐎𝐑𝐓𝐈𝐅𝐈𝐊𝐀𝐒𝐀𝐔𝐍 𝐅𝐎𝐎𝐒 𝐈𝐌𝐏𝐎𝐑𝐓𝐀𝐍𝐓𝐄 𝐁𝐀 𝐏𝐑𝐎𝐆𝐑𝐀𝐌𝐀 𝐌𝐄𝐑𝐄𝐍𝐃𝐀 𝐄𝐒𝐊𝐎𝐋𝐀𝐑

𝐃í𝐥𝐢, 𝟐𝟐 𝐀𝐛𝐫𝐢𝐥 𝟐𝟎𝟐𝟔

Prezidente Autoridade Munisípiu (PAM) Díli, Sr. Francisco dos Santos hamutuk ho World Food Programme (WFP) no Centro Logística Nasional (CLN) realiza enkontru ida hodi diskuti kona-ba fortifikasaun foos atu apoia programa merenda eskolar iha Timor-Leste.

Enkontru ne’e hanesan enkontru kontinuasaun husi programa WFP nian ne’ebe hakarak fo apoiu máximu ba labarik kik sira liu husi fortifikasaun fos ba Programa Merenda Eskolar nian, ho objetivu prinsipal mak atu buka dalan hadia kualidade nutrisaun iha eskola, liu-liu hodi integra foos ne’ebé fortifika ho vitamina no mineral esensial sira iha merenda eskolar.

Representante husi WFP Ali Ahmad Khan hateten programa fortifikasaun fos ne’e hanesan atu apoiu Governu Timor-Leste liu-liu iha Munisípiu ha’at, no programa ne’e rasik hanesan parte importante ida hodi apoiu ba Merenda Eskolar atu Hadi’a labarik sira nia saúde no mos bele Imellora ba sira nia apredijazen.

“Fortifikasaun fos ne’e hanesan programa husi WFP no halo koordenasaun ho setor privadu hodi halo instalasaun ba Mákina fortifikasaun fos iha Munisípiu tolu hanesan, Bobonaru, Maliana ho Baucau maibe iha Munisípiu Díli ita halo koordenasaun ho CLN, no projetu ne’e rasik ho durasaun durante tinan lima hahú husi 2026 to 2029, no ha’u espera liu husi koordenasaun ida ne’e bele lori benefísiu mai ita hotu. Aleinde fortifikasaun fos WFP tenta atu koordena ho ita nia agrikultór sira hodi fo apoiu ba Programa Merenda Eskolar no sei hari’i mos dapur iha Díli inklui

mos fornese utensilus bazeia ba avaliasaun ne’ebé ami halo ona iha fulan setembru tinan kotuk, iha parte seluk mos UNICEF mos sei apoiu kona-ba be’e no saneamentu no ILO rasik mos sei toma konta iha protesaun sosiál nian.”

Aleinde ne’e PAM Díli hateten, programa ne’e di’ak tebes, maske Merenda Eskolar ne’e ita implementa ona iha tinan hirak liu ba maibe mosu fali ho programa fortifikasaun fos bele rejolve problema liu-liu nutrisaun ba labarik sira iha eskola.

“Hanesan Autoridade Munisípiu Díli agradese tebes ba programa ne’e no ha’u espera CLN sei garantia kualidade no sustentabilidade neʼebé diak, ita ko’alia kona-ba sustentabilidade maka CLN tenki garantia Stok fos hodi sustenta hahán ba ita nia oan sira, tamba ita hotu hatene katak dadaun ne’e númeru eskola aas tebes hamutuk 70.000 benefisiáriu ba merenda eskolar, ho nune’e ita hatene kalkulasaun fos ne’e loron ida hira, atu nune’e ita nia polítika fortifikasaun fos liu husi CLN bele garantidu iha future liu-liu ba ita nia fos lokal no importasaun, no hau garantia prograrama ne’ebe ita hahu tenki to duni nia finalidade iha baze ho nune’e ita nia komunidade Isir abele hatene katak programa Governu no WFP ne’e realiza duni.”

Iha fatin hanesan Prezidente CLN António de Araujo Soares hateten, “husi parte CLN nian mak atu hare liu ba fortifikasaun fos no oinsa mak atu fo produtu ne’ebe mak ami iha liu-liu ba parte rua mak hanesan fos importasaun no fos lokal, depois de iha diskusaun tekniku ne’e ami husi CLN pronto fasilita iha fornesimentu fos tamba ita iha kondisaun diak atu halo prosesamentu ba fortifikasaun fos ne’e rasik, no ami hare katak dadus ne’ebe ita iha la iha problema no ba oin ami sei hare liu ba kontagen produtu ne’ebe maka atu fo hodi garante nia kualidade no dadauk ne’e ami iha tonelada ida resin hodi fornese iha fulan Setembru nia laran.

Durante enkontru, parte sira mos diskuti kona-ba nesesidade atu reforsa koordenasaun entre setór importante hanesan edukasaun, saúde, agrikultura no seguransa alimentár, no mos atu estabelese sistema monitorizasaun atu avalia impaktu programa merenda eskolar iha kada trimestre.

Atualmente, programa fortifikasaun foos implementa ona iha munisipiu haat, mak hanesan LAileu, Covalima, Díli no Lautém. Tuir planu, WFP sei konstrui dapur eskolar hamutuk 24 iha períodu 2026 to’o 2030 hodi apoia implementasaun programa ne’e.

Inisiativa ida ne’e espera bele fó kontribuisaun boot ba hadi’a saúde no nutrisaun labarik sira, nune’e mos suporta dezenvolvimentu rekursu umanu iha Timor-Leste ba futuru.

Fontes : (Media Gab.PAM)

𝐄𝐊𝐈𝐏𝐀 𝐒𝐌𝐀𝐒𝐀 𝐇𝐀𝐌𝐎𝐒 𝐒𝐄𝐃𝐈𝐌𝐄𝐍𝐓𝐀𝐒𝐀𝐔𝐍 𝐍𝐄’𝐄𝐁É 𝐓𝐀𝐊𝐀 𝐄𝐒𝐓𝐑𝐀𝐃𝐀

𝐃í𝐥𝐢, 𝟐𝟏 𝐀𝐛𝐫𝐢𝐥 𝟐𝟎𝟐𝟔

Ekipa SMASA halo ona atividade hamos sedimentasaun (rai ne’ebé halibur iha estrada) iha Metiaut, to Cristu Rei ne’ebé antes ne’e taka dalan hodi difikulta ba transporte no movimentu ema nian. Sedimentasaun ne’e akontese tanba udan boot ne’ebe akontese iha loron hirak liu ba.

Ho servisu ne’ebé lalais no koordinadu, ekipa SMASA konsege hamos Sedimentasaun sira ne’e hodi normaliza fila fali dalan ba movimentu ema no transporte.

Fontes : (𝐌é𝐝𝐢𝐚 𝐆𝐚𝐛.𝐏𝐀𝐌)

PAM DILI NE’EBE REPREZENTA HUSI DIRETOR AGRICULTURA, HALA’O ENKONTRU HO PARSEIRU SIRA KONA-BA IMPLEMENTASAUN PROJETU AGROFLORESTAL HO NARAN AFCLIM-TL IHA AUTORIDADE MUNISIPIU DILI

𝐃𝐢𝐥𝐢, 𝟐𝟎 𝐀𝐛𝐫𝐢𝐥 𝟐𝟎𝟐𝟔

PAM Dili ne’ebe reprezenta husi Diretor Agricultura , Marcelino Mendonca hala’o enkontru ho Diretor geral das Florestas, Hermenegildo de A. Granadeiro, organizasaun AFoCO, Fundasaun BIAMALAI, Diresaun Geral Floresta, ICRAF no IUCN kona-ba implementasaun projetu Agroflorestal ho naran AFCLIM-TL iha Autoridade Munisipiu Dili.

Iha enkontru nee organizasaun AFoCO no funsasaun BIAMALAI halo introdusaun kona lalaok no implementasaun ba projetu AFCLIN ho objetivu atu hasae rezilensia klimatika hadia vida moris no promove gestaun rai sustentavel liu husi dezenvolve no habelar sistema agroflorestal Timor Leste.

Organizasaun AFoCO husu ba Auroridade Posto Administrativu sira no autoridade lokal sira atu servisu hamutuk ho organizasaun AFCLIN atu nunee wanhira projetu lao iha terenu sei laiha impedimentu husi komunidade sira.

Projetu ne’e sei implementa iha munisípiu balun inklui Dili, Manatuto, Liquiçá no Bobonaro, durante periodu tinan haat no sei involve governu no organizasaun internasionál sira.

Fontes : (𝐌𝐞𝐝𝐢𝐚 𝐆𝐚𝐛. 𝐏𝐀𝐌)

𝐏𝐀𝐌 𝐃Í𝐋𝐈 𝐏𝐀𝐑𝐓𝐈𝐒𝐈𝐏𝐀 𝐈𝐇𝐀 𝐄𝐍𝐊𝐎𝐍𝐓𝐑𝐔 𝐊𝐎𝐑𝐃𝐄𝐍𝐀𝐒𝐀𝐔𝐍 𝐁𝐀 𝐏𝐋𝐀𝐍𝐔 𝐄𝐒𝐓𝐀𝐁𝐄𝐋𝐄𝐒𝐈𝐌𝐄𝐍𝐓𝐔 𝐄𝐒𝐓𝐀𝐃𝐈U 𝐅𝐔𝐓𝐄𝐁𝐎𝐎𝐋 𝐈𝐍𝐓𝐄𝐑𝐍𝐀𝐒𝐈𝐎𝐍𝐀𝐋 𝐈𝐇𝐀 𝐓𝐀𝐒𝐈 𝐓𝐎𝐋𝐔

𝐃í𝐥𝐢 𝟐𝟎 𝐀𝐛𝐫𝐢𝐥 𝟐𝟎𝟐𝟔

Prezidente Autoridade Munisípiu (PAM) Díli,Sr. Francisco dos Santos hamutuk ho Sekretáriu Estadu Terras no Propriedades (SETP), Sr. Jaime Xavier Lopes, M.Eng. ho ekipa husi Federasaun Futebol Timor-Leste (FFTL) realiza enkontru koordenasaun hodi diskute asuntu kona-ba konstrusaun estádiu internasionál iha Timor-Leste.

Iha oportunidade ne’e, Sekretáriu Estadu Terras no Propriedades salienta katak prosesu identifikasaun terrenu ba estádiu antes ne’e hahú ona prosesu inisial. Iha faze dahuluk, proposta ne’e hetan ona aprovasaun iha Konsellu Ministru no ekipa téknika tun ba terrenu hodi halo levantamentu. Maibé, prosesu ne’e hetan impedimentu tanba Dioseze tolu la konkorda ho lokalizasaun inisiál ne’ebé besik ba altar iha Tasi Tolu.

Sekretáriu Estadu Terras no Propriedades mos hatutan katak iha tinan kotuk, nia rasik akompaña Primeiru-Ministru no Ministru Obras Públikas hodi halo vizita direta ba fatin alternativu. Iha vizita ne’e, Primeiru-Ministru orienta ekipa téknika Obras Públikas, halo levantamentu ho drone hodi avalia área. Husi observasaun, área iha Tasi Tolu, parte lorosa’e husi fatin misa Papa nian, iha poténsia boot tanba iha espasu sufisiénte ba estádiu no estasionamentu, hanesan padraun iha Portugal no Austrália.

Iha fatin hanesan PAM Díli hateten, hanesan Prezidente Autoridade Munisípiu Díli sente orgullu ho projetu Estadiun Internasional ne’e no prontu fo apoiu máximu tanba konstrusaun ida ne’e sei sai hanesan símbolu progresu no modernizasaun ba Munisipiu Dili, maibe hanesan Autoridade ida nafatin iha preokupasaun bo’ot ba komunidade sira ne’ebe hela iha fatin ne’eba.

“Área Tasi tolu ne’e komunidade barak mak hela iha ne’ebá tamba ne’e, nu’udar Prezidente Autoridade Munisípiu Díli sente preokupa, Kona-ba ida-ne’e, no hau iha nafatin kompromisu atu hala’o identifikasaun ne’ebé kle’an no envolve iha diálogu ho komunidade sira hodi garante katak desijaun ne’ebé foti sei halo tratamentu ba komunidade sira ho umanu, justu, no tuir lei no regulamentu sira ne’ebé aplikavel. Tanba, atu muda komunidade sira, labele ba naran muda de’it, maibé tenki respeita no konsidera sira, bainhira atu hasai presiza aloka orsamentu uituan ba sira nia hela fatin atu bele trata sira ho dignu .”

Alende ne’e, Prezidente FFTL, Sr. Nilton Telmo Gusmão dos Santos reforsa katak desizaun atuál konsidera sensibilidade relijioza. Tanba Dioseze tolu la aseita konstrusaun estádiu iha zona ne’ebé besik altar oin, ne’e duni Governu rekoñese área ne’e nu’udar espasu ho destinu relijiozu. Dadaun buka hela alternativa hodi estabelese zona desportiva.

Ho nune’e, enkontru ida ne’e nia objetivu prinsipal mak atu identifika espasu alternativu no avalia impaktu ba komunidade lokál, tanba rai sempre iha konsekuénsia entre ema ne’ebé hela iha área ne’ebá, tanba ne’e diskusaun ida-ne’e importante hodi buka solusaun hamutuk.Obras Públikas sei avalia infraestrutura privadu, Agrikultura sei halo inventáriu ba ai-horis, no Terras no Propriedades sei sukat rai.

Entertantu partisipantes ne’ebe partisipa iha enkontru ne’e mak hanesan, Prezidente FFTL ho nia ekipa, Administradór Postu Dom Aleixo, Sr. José Soares, Xefe Suku Komoro, Sr. Elizeo José S. Marçal, Diretór Jerál Terras no Propriedades, Dr. Lucas António da Costa, Diretór Nasionál Terras no Propriedades, Xefe Departamentu sira, Diretór Nasionál Servisu Kadastru sesante, inklui ekipa téknika iha ámbitu DGTP.

Fontes : (𝐌é𝐝𝐢𝐚 𝐆𝐚𝐛.𝐏𝐀𝐌)

© 2026 Autoridade Municipal Dili