Tinan ne’e, Governu prevee kuaze millaun $8 ba programa merenda eskolár

9 February 2022

DILI, 09 fevereiru 2022 (TATOLI)—Governu liuhosi Ministériu Administrasaun Estatál (MAE), iha tinan ne’e prevee orsamentu pruvolta millaun $8 ba programa merenda eskolár. “Ba tinan ne’e, ita prevee orsamentu ba programa merenda eskolár provulta millaun $8,” Ministru Administrasaun Estatal (MAE), Miguel Pereira de Carvalho, informa ba jornalista sira, iha Palásiu Governu, Díli, kuarta ne’e. Tuir Governante ne’e, programa merenda eskolár ba tinan ida-ne’e infelizmente Orsamentu Jerál Estadu (OJE) la to’o atu finansia programa merenda eskolár ba loron 191, maibé natoon de’it atu finansia ba loron 100-resin iha eskola hotu-hotu. “Ne’ebé, ohin loron Administradór Munisípiu sira prosesa ona transférensia orsamentu merenda eskolár ba eskola hotu-hotu iha Timor-Leste. Nune’e, ami mós hadi’a ona nia ezekusaun atu orsamentu ba merenda eskolár ne’e sai hanesan subvensaun públika ida ba eskola sira hotu-hotu, bainhira Administradór sira transfere ba. Purtantu osan ne’e sei utiliza iha eskola sira, hafoin relatóriu sira hela iha eskola sira ba futuru editória,” nia dehan. Nune’e, ezekusaun programa merenda eskolár tinan ne’e sei la’o di’ak, tanba iha loron 100 resin ba programa merenda eskolar mak MAE aloka ba eskola hotu-hotu iha Timor-Leste, maibé nia ideál ne’e iha loron 191. Programa merenda eskolár deskonsentra ona ba munisípiu sira Antes ne’e implementasaun programa merenda eskolár iha tinan 2021 ezekuta ho di’ak ba estudante 320.000, tanba ne’e Governu sentrál deside deskonsentra programa ne’e ba munisípiu sira, atu kada munisípiu mak sei jere orsamentu ba programa ne’e, ne’ebé antes ne’e programa ne’e diretamente jere hosi Ministériu Edukasaun Juventude no Desportu (MEJD) sentrál. “Kolaborasaun ministériu rua ba programa merenda eskolár efetivu hela, tanba ne’e MEJD halo ona deskonsentrasaun programa ne’e ba munisípiu 12 no MAE aloka ona orsamentu $15.000 ba munisípiu sira-ne’e,” Ministru Administrasaun Estatál, Miguel Pereira de Carvalho, informa iha iha Parlamentu Nasionál (PN), iha sesta (03 dezembru 2021). Ministru Miguel ko’alia asuntu ne’e tanba Deputadu hosi Komisaun G ne’ebé trata asuntu Edukasaun, Kultura, Juventude, Desportu no Sidadania, husu ministériu rua koordena ho di’ak no tau atensaun maka’as ba programa edukasaun ne’e, nune’e bele garante alunu sira iha tinan ne’e bele hetan atendimentu merenda eskolár ho lalais. Orsamentu ba merenda eskolár bazea ba númeru estudante ne’ebé iha, ne’e duni prevee millaun $7-resin ba estudante 281.418 hosi pre-eskolár no ensinu báziku. Loloos orsamentu ne’e tenke mantein millaun $15 hodi responde ba loron 191 merenda eskolár, maibé tanba limitasaun orsamentu, entaun munisípiu sira hamenus orsamentu merenda eskolár. Maske eskola balun iha Covalima, Lautém no Dili, iha tinan ne’e la hetan merenda eskolár, maibé eskola seluk kontinua programa ne’e ho di’ak “Iha Dili tanba implementasaun konfinamentu obrigatóriu, entaun sira-nia ezekusaun orsamentu kiik hela, maibé iha munisípiu sira seluk di’ak. Tanba ne’e, Parlamentu Nasionál sujere tinan 2022 implementasaun programa merenda eskolár ba estudante ensinu báziku sira iha territóriu nasionál tenke efetivu, ne’e duni ministériu rua tenke iha liña koordenasaun di’ak,” nia dehan.
DILI,04 fevereiru 2022 (TATOLI)—Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak, hamutuk ho Vise Primeira-Ministra, Armanda Berta dos Santos, sesta ne’e lansa livru Estratéjia Nasionál Protesaun Sosiál (ENPS) 2021 to’o 2030 hodi garante no asegura diretu fundamental sidadaun sira-nian. ENPS 2021-2030 ne’e ho área intervensaun prioritária 12 no atividade prioritária 55, iha estrutura governasaun haree nivél polítiku sei envolve Ministériu no instituisaun parseiru sosiál, sosiedade sivil no seluk tan. Programa sira ne’e maka hamenus ki’ak, habelar apoiu ba grupu vulneravel sira, hadi’a sistema tranferénsia sosiál osan nian. Aleinde ne’e, aumenta apoiu ba nutrisaun, fasilita asesu ba saúde no edukasaun, haforsa prevensaun no resposta ba dezastre sira, hadi’a no habelar seguransa sosiál ba traballadór sira, dezenvolve sistema seguransa sosiál kontributivu, dezenvolve Institutu Nasionál Seguransa Sosiál.
“Atu asegura direitu no garante fundamentu tomak sidadaun hotu ni’an , ohin eventu ida ne’e ita pretende hodi halo lansamentu Estratéjia Nasionàl protesaun sosiál (ENPS) 2021-2犀利士 030, hosi Primeiru Ministru Taur Matan Ruak hodi fó sai vizaun no misaun objetivu esratejiku iha área prioritária,” . Armanda Berta dos Santos, hateten, iha salaun City 8 Manleu Dili
ENPS 2021-2030 nu’udar dokumentu estratéjiku dahuluk kona-ba matéria ne’ebè mak dezenvolve protesaun sosiál liuhosi espansaun setór sosiál. Livru ENPS aprovadu iha reuniaun Konsellu Ministru , iha loron 11 fulan-novembru tinan 202, ne’ebé hetan apoiu hosi parseiru nasionál no internasionál liuhosi projetu Action Portugal ne’ebé finansia hosi Ministra Traballo Solidareidade no seguransa social Portugal no implementa hosi Organizasaun Internasionál Traballo (OIT) iha Timor -Leste. Diretór Jerál MSSI, Rui Manuel Exposto, reforsa ,lansamentu livru ENPS ne’e hakarak hamenus ki’ak hodi promove dame ba garante asesu saúde no seluk tan.
“Ita iha misaun bo’ot durante tinan 10, Timor leste hakarak halakon ki’ak hodi promove dame garante asesu ba saúde edukasaun no servisu esensiál sira seluk, garante kuidadu adekuadu ba labarik, ferik katuas no ema ho difisiénsia no projetu populasaun hodi hasoru risku sosiál vida dignu ba sidadaun Timor-oan hotu hanesan vizaun estratéjia ita foti referensia” Diretór Jerál MSSI, Rui Manuel Exposto
Hafoin lansamentu ENPS, MSSI sei hari’i Konsellu Protesaun Sosiál atu oinsá mak mobiliza rekursu sira hodi koordena servisu ho liña Ministérial para implementa ENPS 2021-2030.

Hatutan.com, (12 Janeiru 2022), Díli—Tribunál Distritál Díli (TDD), Kuarta (12/01/2022), kontinua hala’o julgamentu ba krime partisipasaun ekonomia no negósiu ne’ebé deskonfia involve hosi eis-Ministru Administrasaun Estatál no Ordenamentu Territoriál (MAE) iha tinan 2010, arguidu Arcângelo de Jesus Gouveia Leite ho funsionáriu públiku na’in-haat hanesan arguida Rosa Amaral Vong, arguidu Angelo Urbano Fernandes, Agostinho Ximenes ho Domingos Monteiro.

Kazu ne’e mós Ministériu Públiku notifika Diretora empreza犀利士 Nautetu Unipesoal Lda, Maria de Fátima Imaculada Correia Costa Bello no Diretór empreza Lifau Indah Unipesoal Lda, Fernando, hanesan arguida ho arguidu relasiona ho konstrusaun edifísiu foun Câmara Munisípiu Baucau no Oé-Cusse iha tinan 2010 ne’ebé fó prejuizu ba Estadu ho montante global ba projetu rua $147,024.44.

Iha julgamentu kontinuasaun ne’e, eis Diretór Finansas MAE, arguidu Angelo Urbano Fernandes deklara nia parte laiha koñesimentu kona-bá regra aprovizionamentu, tanba ne’e projetu primeiru ne’ebé implementa iha tempu ne’ebá, maske nia parte rekoñese asina pedidu adisionál 10% ba projetu konstrusaun edifísiu foun Câmara Munisípiu Baucau.

“Tuir ha’u nia koñesimentu adisionál 10% ne’e téknikamente depende ba servisu iha terrenu,” arguidu Angelo Urbano Fernandes hateten perante audiénsia julgamentu.

Antes ne’e arguidu rekoñese nia parte asina pedidu pagamentu primeiru bazeia ba relatóriu hosi Ministériu Obras Publika (MOP) ne’ebé hetan ona aprovasaun, tanba laiha razaun atu labele asina pedidu pagamentu enkuantu MOP aprova ona, maibé depois asina pedidu pagamentu submete dokumentu ba Ministériu Finansa (MF) maka halo pagamentu direta ho empreza, tanba MF maka loke tenderizasaun inklui halo pagamentu.

Ministériu Públiku (MP) akuza arguidu Arcângelo de Jesus Gouveia Leite, arguida Rosa Amaral Vong, Angelo Urbano Fernandes ba krime rua; partisipasaun ekonomia no negósiu no arguida Maria de Fátima Imaculada Correia Costa Bello no Fernando Mak ba krime Burla Agravadu, arguidu Agostinho Ximenes, Domingos Monteiro ba krime Administrasaun Danoza ne’ebé previstu iha artigu 299, 267, 274 hosi kódigu penál Timor-Leste.

Audiénsia julgamentu ne’e prezide hosi juiz koletiva Antónia Carmona, Ercilia de Jesus, Albertina Neves no MP reprezenta hosi Prokuradora Lídia Soares, arguidu sira hetan asisténsia legál hosi Defensór Públiku ida no Advogada Privada ida.

© 2024 Ministério da Administração Estatal