
𝐌𝐢𝐧𝐢𝐬𝐭𝐫𝐮 𝐀𝐝𝐦𝐢𝐧𝐢𝐬𝐭𝐫𝐚𝐬𝐚𝐮𝐧 𝐄𝐬𝐭𝐚𝐭𝐚𝐥 𝐏𝐫𝐞𝐳𝐢𝐝𝐞 𝐒𝐞𝐫𝐢𝐦𝐨́𝐧𝐢𝐚 𝐓𝐨𝐦𝐚𝐝𝐚 𝐝𝐞 𝐏𝐨𝐬𝐞 𝐛𝐚 𝐏𝐫𝐞𝐳𝐢𝐝𝐞𝐧𝐭𝐞 𝐀𝐮𝐭𝐨𝐫𝐢𝐝𝐚𝐝𝐞 𝐌𝐮𝐧𝐢𝐬𝐢́𝐩𝐢𝐮 𝐃𝐢𝐥𝐢-𝐁𝐨𝐛𝐨𝐧𝐚𝐫𝐨
𝐃𝐢𝐥𝐢, 𝐒𝐞𝐠𝐮𝐧𝐝𝐚-𝐅𝐞𝐢𝐫𝐚, 𝟎𝟏 𝐒𝐞𝐭𝐞𝐦𝐛𝐫𝐮 𝟐𝟎𝟐𝟓,
Sua Exelénsia, Ministru Administrasaun Estatál, 𝐓𝐨𝐦𝐚́𝐬 𝐝𝐨 𝐑𝐨𝐬𝐚́𝐫𝐢𝐨 𝐂𝐚𝐛𝐫𝐚𝐥, prezide serimónia ofisiál tomada de posse ba Prezidente Autoridade Munisipál Dili no Bobonaro nian ne’ebé foin hetan nomeasa. Serimónia solene ne’e hala’o iha resintu Ministériu Administrasaun Estatál Caicoli no lidera iha orasaun no juramentu ba emposadu na’in-rua husi Padre 𝐌𝐚𝐫𝐢𝐚𝐧𝐨 𝐐𝐮𝐢𝐧𝐭𝐚̃𝐨.
Bazeia ba Despaxu husi Primeiru Ministru, No. 015/GPM/VIII/2025, nomeia Sr. 𝐅𝐫𝐚𝐧𝐜𝐢𝐬𝐜𝐨 𝐝𝐨𝐬 𝐒𝐚𝐧𝐭𝐨𝐬 hodi ezerse kargu no knaar nu’udar Prezidente Autoridade Munisipál Dili nian. No Despaixu No. 016/GPM/VIII/2025, ezonera Sr. Alexandrino Pires husi kargu no kna’ar nu’udar Prezidente Autoridade Munisipál Bobonaro, no nomeia Sr. 𝐏𝐚𝐮𝐥𝐨 𝐌𝐨𝐧𝐢𝐳 𝐌𝐚𝐢𝐚 hodi hala’o kna’ar nu’udar Prezidente Autoridade Munisípiu Bobonaro nian.
Iha diskursu S.E. Ministru MAE, Tomás do Rosário Cabral, afirma mos pontu importansia balun ba emposado nain rua katak, Ohin ita hare Presidente Autoridade Munisipiu nain rua hatais mutin no taka sapeo mutin mostra mai ita katak, laran mos hodi servi no servisu hamutuk ho povu.
Ministru MAE hatutan katak PAM sira nudar representante Governu Sentral iha Munisipiu hodi hala’o kna’ar sira mak hanesan atu organiza, Kordena, no orienta servisu sira iha munisipiu bele lao’o tuir orden. Ministru MAE apela mos ba PAM nain rua atu servisu makas hodi tun ba Sucos sira hodi rona povu sira nia defikuldades no saida mak sira nia prioridade ba desenvolvimentu.
S.E. Ministru mensiona mos asuntu sosiais nudar servisu importante ba PAM sira atu tau atensaun hodi hare ema volnuravel sira ke precisa tebes tulun husi governu. No S.E. Ministru apela ba PAM Bobonaro atu tau atensaun makas ba seitor agrikultura nune’e bele tulun povu sira atu bele hetan aihan sufisiente husi produsaun agrikultura nian hodi fó apoiu mos ba merenda escolar iha munisipiu Bobonaro.
S.E. Ministru MAE husu mos ba PAM dili atu tau atensaun makas ba servisu lixeru iha Dili, no hare mos servisu jestaun orden public hodi tun ba suco sira hodi hare problema sira iha komunidade ke sira infrenta hela, PAM sira nia servisu mak buka atu halo kordenasaun ho autoridade sira iha Dili hodi bele fó atendementu diak ba komunidade sira ne’ebé mak precisa Autoridade Munisipiu Dili nia tulun.
PAM Dili, Sr. Francisco dos Santos nu’udar sidadaun timoroan ne’ebé oras ne’e daudaun hala’o kna’ar nu’udar Sekretáriu Munisipál Planeamentu no Dezenvolvimentu Munisipál Autoridade Munisipál Dili nian, no antes ne’e okupa ona kargu oioin iha setór públiku, partikularmente iha nível munisipál. No PAM Bobonaro Sr. Paulo Moniz Maia nu’udar sidadaun Timoroan, eis Deputadu Parlamentu Nasionál, no okupa ona mós kargu oioin iha setór públiku, privadu, no asosiativu, partikularmente iha munisípiu Bobonaro.
Autoridade Munisipál sira nu’udar entidade jurídika tuir direitu públiku, dotada ho autonomia administrativa, autonomia finanseira ne’ebé luan, no ninia patrimóniu rasik, sujeita ba fiskalizasaun no tutela iha Ministru Administrasaun Estatál nian, ezerse ninia funsaun sira tuir termu sira ne’ebé define ona iha Dekretu-Lei No. 3/2016, loron 16 fulan-Marsu, ne’ebé republika husi Dekretu No. 84/2023, loron 23 fulan-novembru, ne’ebé aprova Estatutu Autoridade Munisipál sira no Grupu Tékniku Interministeriál ba Desentralizasaun Administrativa.
Prezidente Autoridade Munisipál nu’udar reprezentante Governu nian iha respetivu munisípiu no iha responsabilidade atu dirije órgaun no servisu sira Autoridade Munisipál nian, asegura koordenasaun servisu administrasaun lokál Estadu nian ne’ebé funsiona iha munisípiu, no hatán ba sira-nia atividade sira perante tutela tuir artigu 20, hosi Dekretu-Lei no. 3/2016, loron 16 fulan-Marsu, iha ninia redasaun atuál.
Enkuantu, artigu 21 husi Dekretu-Lei No. 3/2016, loron 16 fulan-marsu nian, iha nia redasaun atuál, estabelese katak Prezidente Autoridade Munisipál livremente hetan nomeasaun no ezonerasaun husi Primeiru-Ministru, tuir proposta husi Ministru Administrasaun Estatál.
Serimónia ne’e hetan partisipasaun husi Embaixadora Timor-Leste ba Japaun, Membru Governu, Xefe Gabinete sira, Prezidente Autoridade Munisipal, Autoridade Administrativa Ataúro, Diretór-Jerál no Diretór Nasionál sira MAE nian, Asesór sira, Administradór Postu Administrativu sira, Xefe Departamentu sira, Sekretáriu Munisípiu sira, Diretór Servisu Munisípiu sira, Membru Família sira husi nomeadu, no Funsionáriu sira Ministériu nian.
(more…)
DILI, 09 fevereiru 2022 (TATOLI)—Governu liuhosi Ministériu Administrasaun Estatál (MAE), iha tinan ne’e prevee orsamentu pruvolta millaun $8 ba programa merenda eskolár.
“Ba tinan ne’e, ita prevee orsamentu ba programa merenda eskolár provulta millaun $8,” Ministru Administrasaun Estatal (MAE), Miguel Pereira de Carvalho, informa ba jornalista sira, iha Palásiu Governu, Díli, kuarta ne’e.
Tuir Governante ne’e, programa merenda eskolár ba tinan ida-ne’e infelizmente Orsamentu Jerál Estadu (OJE) la to’o atu finansia programa merenda eskolár ba loron 191, maibé natoon de’it atu finansia ba loron 100-resin iha eskola hotu-hotu.
“Ne’ebé, ohin loron Administradór Munisípiu sira prosesa ona transférensia orsamentu merenda eskolár ba eskola hotu-hotu iha Timor-Leste. Nune’e, ami mós hadi’a ona nia ezekusaun atu orsamentu ba merenda eskolár ne’e sai hanesan subvensaun públika ida ba eskola sira hotu-hotu, bainhira Administradór sira transfere ba. Purtantu osan ne’e sei utiliza iha eskola sira, hafoin relatóriu sira hela iha eskola sira ba futuru editória,” nia dehan.
Nune’e, ezekusaun programa merenda eskolár tinan ne’e sei la’o di’ak, tanba iha loron 100 resin ba programa merenda eskolar mak MAE aloka ba eskola hotu-hotu iha Timor-Leste, maibé nia ideál ne’e iha loron 191.
Programa merenda eskolár deskonsentra ona ba munisípiu sira
Antes ne’e implementasaun programa merenda eskolár iha tinan 2021 ezekuta ho di’ak ba estudante 320.000, tanba ne’e Governu sentrál deside deskonsentra programa ne’e ba munisípiu sira, atu kada munisípiu mak sei jere orsamentu ba programa ne’e, ne’ebé antes ne’e programa ne’e diretamente jere hosi Ministériu Edukasaun Juventude no Desportu (MEJD) sentrál.
“Kolaborasaun ministériu rua ba programa merenda eskolár efetivu hela, tanba ne’e MEJD halo ona deskonsentrasaun programa ne’e ba munisípiu 12 no MAE aloka ona orsamentu $15.000 ba munisípiu sira-ne’e,” Ministru Administrasaun Estatál, Miguel Pereira de Carvalho, informa iha iha Parlamentu Nasionál (PN), iha sesta (03 dezembru 2021).
Ministru Miguel ko’alia asuntu ne’e tanba Deputadu hosi Komisaun G ne’ebé trata asuntu Edukasaun, Kultura, Juventude, Desportu no Sidadania, husu ministériu rua koordena ho di’ak no tau atensaun maka’as ba programa edukasaun ne’e, nune’e bele garante alunu sira iha tinan ne’e bele hetan atendimentu merenda eskolár ho lalais.
Orsamentu ba merenda eskolár bazea ba númeru estudante ne’ebé iha, ne’e duni prevee millaun $7-resin ba estudante 281.418 hosi pre-eskolár no ensinu báziku.
Loloos orsamentu ne’e tenke mantein millaun $15 hodi responde ba loron 191 merenda eskolár, maibé tanba limitasaun orsamentu, entaun munisípiu sira hamenus orsamentu merenda eskolár.
Maske eskola balun iha Covalima, Lautém no Dili, iha tinan ne’e la hetan merenda eskolár, maibé eskola seluk kontinua programa ne’e ho di’ak
“Iha Dili tanba implementasaun konfinamentu obrigatóriu, entaun sira-nia ezekusaun orsamentu kiik hela, maibé iha munisípiu sira seluk di’ak. Tanba ne’e, Parlamentu Nasionál sujere tinan 2022 implementasaun programa merenda eskolár ba estudante ensinu báziku sira iha territóriu nasionál tenke efetivu, ne’e duni ministériu rua tenke iha liña koordenasaun di’ak,” nia dehan.
DILI,04 fevereiru 2022 (TATOLI)—Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak, hamutuk ho Vise Primeira-Ministra, Armanda Berta dos Santos, sesta ne’e lansa livru Estratéjia Nasionál Protesaun Sosiál (ENPS) 2021 to’o 2030 hodi garante no asegura diretu fundamental sidadaun sira-nian.
ENPS 2021-2030 ne’e ho área intervensaun prioritária 12 no atividade prioritária 55, iha estrutura governasaun haree nivél polítiku sei envolve Ministériu no instituisaun parseiru sosiál, sosiedade sivil no seluk tan.
Programa sira ne’e maka hamenus ki’ak, habelar apoiu ba grupu vulneravel sira, hadi’a sistema tranferénsia sosiál osan nian.
Aleinde ne’e, aumenta apoiu ba nutrisaun, fasilita asesu ba saúde no edukasaun, haforsa prevensaun no resposta ba dezastre sira, hadi’a no habelar seguransa sosiál ba traballadór sira, dezenvolve sistema seguransa sosiál kontributivu, dezenvolve Institutu Nasionál Seguransa Sosiál.
“Atu asegura direitu no garante fundamentu tomak sidadaun hotu ni’an , ohin eventu ida ne’e ita pretende hodi halo lansamentu Estratéjia Nasionàl protesaun sosiál (ENPS) 2021-2犀利士
030, hosi Primeiru Ministru Taur Matan Ruak hodi fó sai vizaun no misaun objetivu esratejiku iha área prioritária,” .
Armanda Berta dos Santos, hateten, iha salaun City 8 Manleu Dili
ENPS 2021-2030 nu’udar dokumentu estratéjiku dahuluk kona-ba matéria ne’ebè mak dezenvolve protesaun sosiál liuhosi espansaun setór sosiál.
Livru ENPS aprovadu iha reuniaun Konsellu Ministru , iha loron 11 fulan-novembru tinan 202, ne’ebé hetan apoiu hosi parseiru nasionál no internasionál liuhosi projetu Action Portugal ne’ebé finansia hosi Ministra Traballo Solidareidade no seguransa social Portugal no implementa hosi Organizasaun Internasionál Traballo (OIT) iha Timor -Leste.
Diretór Jerál MSSI, Rui Manuel Exposto, reforsa ,lansamentu livru ENPS ne’e hakarak hamenus ki’ak hodi promove dame ba garante asesu saúde no seluk tan.
“Ita iha misaun bo’ot durante tinan 10, Timor leste hakarak halakon ki’ak hodi promove dame garante asesu ba saúde edukasaun no servisu esensiál sira seluk, garante kuidadu adekuadu ba labarik, ferik katuas no ema ho difisiénsia no projetu populasaun hodi hasoru risku sosiál vida dignu ba sidadaun Timor-oan hotu hanesan vizaun estratéjia ita foti referensia”
Diretór Jerál MSSI, Rui Manuel Exposto
Hafoin lansamentu ENPS, MSSI sei hari’i Konsellu Protesaun Sosiál atu oinsá mak mobiliza rekursu sira hodi koordena servisu ho liña Ministérial para implementa ENPS 2021-2030.
Hatutan.com, (12 Janeiru 2022), Díli—Tribunál Distritál Díli (TDD), Kuarta (12/01/2022), kontinua hala’o julgamentu ba krime partisipasaun ekonomia no negósiu ne’ebé deskonfia involve hosi eis-Ministru Administrasaun Estatál no Ordenamentu Territoriál (MAE) iha tinan 2010, arguidu Arcângelo de Jesus Gouveia Leite ho funsionáriu públiku na’in-haat hanesan arguida Rosa Amaral Vong, arguidu Angelo Urbano Fernandes, Agostinho Ximenes ho Domingos Monteiro.
Kazu ne’e mós Ministériu Públiku notifika Diretora empreza犀利士
Nautetu Unipesoal Lda, Maria de Fátima Imaculada Correia Costa Bello no Diretór empreza Lifau Indah Unipesoal Lda, Fernando, hanesan arguida ho arguidu relasiona ho konstrusaun edifísiu foun Câmara Munisípiu Baucau no Oé-Cusse iha tinan 2010 ne’ebé fó prejuizu ba Estadu ho montante global ba projetu rua $147,024.44.
Iha julgamentu kontinuasaun ne’e, eis Diretór Finansas MAE, arguidu Angelo Urbano Fernandes deklara nia parte laiha koñesimentu kona-bá regra aprovizionamentu, tanba ne’e projetu primeiru ne’ebé implementa iha tempu ne’ebá, maske nia parte rekoñese asina pedidu adisionál 10% ba projetu konstrusaun edifísiu foun Câmara Munisípiu Baucau.
“Tuir ha’u nia koñesimentu adisionál 10% ne’e téknikamente depende ba servisu iha terrenu,” arguidu Angelo Urbano Fernandes hateten perante audiénsia julgamentu.
Antes ne’e arguidu rekoñese nia parte asina pedidu pagamentu primeiru bazeia ba relatóriu hosi Ministériu Obras Publika (MOP) ne’ebé hetan ona aprovasaun, tanba laiha razaun atu labele asina pedidu pagamentu enkuantu MOP aprova ona, maibé depois asina pedidu pagamentu submete dokumentu ba Ministériu Finansa (MF) maka halo pagamentu direta ho empreza, tanba MF maka loke tenderizasaun inklui halo pagamentu.
Ministériu Públiku (MP) akuza arguidu Arcângelo de Jesus Gouveia Leite, arguida Rosa Amaral Vong, Angelo Urbano Fernandes ba krime rua; partisipasaun ekonomia no negósiu no arguida Maria de Fátima Imaculada Correia Costa Bello no Fernando Mak ba krime Burla Agravadu, arguidu Agostinho Ximenes, Domingos Monteiro ba krime Administrasaun Danoza ne’ebé previstu iha artigu 299, 267, 274 hosi kódigu penál Timor-Leste.
Audiénsia julgamentu ne’e prezide hosi juiz koletiva Antónia Carmona, Ercilia de Jesus, Albertina Neves no MP reprezenta hosi Prokuradora Lídia Soares, arguidu sira hetan asisténsia legál hosi Defensór Públiku ida no Advogada Privada ida.